Pametna rješenja za zagađen zrak

Sa dolaskom hladnijih dana i početkom sezone grijanja jedan od problema sa kojim se suočavaju mnogi svjetski gradovi, ali i gradovi u BiH, jesu smog i zagađenost zraka. Sarajevo, Tuzla, Zenica prošle zime bili su neslavni svjetski rekorderi po lošem kvalitetu zraka, koji je zbog visokog prisustva štetnih zagađujućih materija opasan po zdravlje stanovnika.
Zagađenost zraka u gradskim sredinama danas se uglavnom posmatra kao savremeni problem velikih, industrijskih gradova, ali istorijski posmatrano veći gradovi u kojima su ljudi ložili čvrsta goriva, te se bavili zanatstvom i manufakturom također su se suočavali sa ovim izazovom. Međutim, industrijska revolucija koju je karakterisala proizvodnja čelika, dovela je do naglog povećanja upotrebe uglja. Istovremeno, industrijalizacija gradova značila je gradnju visokih peći koji su emitovali dim. Gradovi koji su krajem 19-og stoljeća bili među najzagađenijim su Pittsburg u SAD-u i Mančester u Velikoj Britaniji. Zabrinutost zbog štetnog djelovanja zagađenog zraka na zdravlje ljudi pojavila se jako brzo, kako kod stanovništva, tako i kod trgovinskih udruženja, političara te u samom zdravstvu, tako da je već 1907. godine osnovano američko udruženje za sprečavanje dima. Danas, problematikom zagađenosti zraka i uticaja na zdravlje stanovništva bave se mnogi, od Svjetske zdravstvene organizacije do državnih i lokalnih vlasti. Mjere koje se poduzimaju se krežu od ograničenja emisije do primjene savremenih tehnologija u kreiranju pametnih rješenja.
Mi u agenciji Stanpromet, iako nismo stručnjaci za kvalitet zraka, svjesni smo kako je zagađenost zraka veliki izazov zdravom i normalnom životu u gradovima. Kao stručnjaci za nekretnine, koji intenzivno prate sve novosti u svijetu nekretnina danas vam želimo predstaviti dva interesantna rješenja koja mogu dati ogroman doprinos u borbi protiv zagađenog zraka u modernim, velikim gradovima.
Prvo rješenje jeste Smog Free Tower – vakumski čistač smoga u obliku tornja. Ovaj sedam metara visok toranj koristi patentiranu tehnologiju pozitivne jonizacije koja za sat vremena može prečistiti 30.000 m³ zraka. Toranj je do sada instaliran u Južnoj Koreji, Kini, Nizozemskoj, Meksiku i Poljskoj. Projekat je prije nekoliko godina pokrenula nizozemska kompanija Studio Roosegaarde, čija je misija stvaranje čišćeg zraka u urbanim sredinama, a da li će se zaista potvrditi efikasnost tornja što bi dovelo do šire upotrebe ovog tornja ostaje da vidimo.
Drugo rješenje jesu zgrade koje „jedu“ smog ili Smog-Eating buildings. Ove zgrade zapravo imaju fasade odnosno fasadne panele obrađene tankim slojem titanijum-dioksida, te nakon kontakta sa sunčevom svjetlošću započinje proces oksidacije koji neutralizira čestice zagađenja tako što ih pretvara u vodenu paru i karbon-dioskid. Fasadni paneli se prave tako da se maksimalno pokrije površina zgrade, uzimajući u obzir prolazak svjetlosti kroz panele kao i uticaj vjetra, kako bi se ostvario maksimalan efekat. Proizvođači ove tehnologije tvrde kako paneli tokom dana mogu poništiti negativne efekte izduvnih gasova koje otpusti 1.000 automobila. Ovo inovativno rješenje našlo je svoju primjenu u Meksiko City-u, jednom od najzagađenijih gradova na svijetu, u kojem je zgrada bolnice Manuel Gea González obložena ovom vrstom fasadnih panela.
Vrlo slično rješenje koje moramo spomenuti, jeste primjena titanijum-dioksida ali kao elementa koji se dodaje cementu tokom izrade betona. Nakon reakcije sa sunčevom svjetlošću, rezultat je neutralizacija štetnih čestica i pročišćavanje zraka. Zgrada Palazzo napravljena je od takvog materijala za izložbu Expo 2015 u Milanu. Iako je primjena ovog „pametnog“ betona praktično neograničena, zbog cijene materijala ipak još nije došlo do šire primjene.
Iako je problem zagađenosti zraka vrlo kompleksan i zahtijeva planski i sistemski pristup njegovom rješavanju, kako lokalno tako i globalno, ono što nas ohrabruje jeste početak primjene tehnologije i pametnih rješenja za urbane gradove.