27.08.2020

Sarajevo – grad u kojem ljudi i nekretnine dijele zajedničku sudbinu

Sarajevo – grad u kojem ljudi i nekretnine dijele zajedničku sudbinu


Sarajevo – glavni i najveći grad u BiH, urbani, kulturni, ekonomski i društveni centar države. Prošlost sarajevskog kraja seže do mlađeg kamenog doba (četiri hiljade godina unazad) i prvih poznatih butmirskih stanovnika koje će naslijediti Iliri, Rimljani, Germani, Slaveni, Osmanlije, Austrougari do današnjih stanovnika. Sarajevo je grad, koji je zbog svog položaja između Istoka i Zapada, izrastao u čaršiju, a kasnije u moderan grad, koji se može pohvaliti da je prije mnogih evropskih i svjetskih metropola imao vodovod, tramvaj na električni pogon i javnu rasvjetu.
Prema zvaničnim procjenama ukupan broj stanovnika grada je 275.524, dok se stanovništvo Kantona procjenjuje na skoro 414.000. U poređenju sa većim svjetskim metropolama, grad Sarajevo je relativno mali, ali zahvaljujući bogatoj istoriji, svom geografskom položaju, vjerskoj i kulturnoj raznolikosti, te arhitekturi, Sarajevo je zaista jedinstven grad za kojeg u jednom zapisu Isabega, osnivača grada, piše da je „cvijet među gradovima“.
Urbani razvoj grada upravo je započeo u vrijeme osmanske vladavine, te je od svojih prvih faza bio uslovljen geoprometnim i geopolitičkim, te demografskim i socijalnim položajem. Svjesno planiranje grada vodi ka širenju tadašnje varoši na obje obale rijeke Miljacke, što je kasnije nastavljeno te je grad kroz kontinuirani rast poprimio izduženi oblik koji je i danas uočljiv. Značajnije prostorno širenje nastavljeno je tokom vladavine Gazi Husrev-bega kao i nakon njegove smrti, dok se za vrijeme austrougarske vladavine grad nastavlja dalje širiti, naročito prema sjeveru i zapadu. Tek sredinom prošlog stoljeća Sarajevo se ponovo širi kada su gradskom teritoriju pripojena brojna naselja – od Ilidže do vogošćanskih i koševskih naselja. Dodatni razvoj desio se u periodu od 1975. do 1980. godine, kada je bitno unaprijeđena infrastruktura – od uvođenja gasa kao novog energenta, preko proširenja vodovodne mreže do unapređenja javnog prevoza – što je stvorilo preduslove za kandidaturu Sarajeva kao domaćina za XIV Olimpijske igre.
Urbanizacija gradskog prostora intenzivno je nastavljena posljednje dvije decenije, koju karakteriše izgradnja modernih poslovnih i stambenih zgrada.
Život u Sarajevu, kao i u bilo kojem drugom gradu, podrazumijeva poseban stil življenja praćen jedinstvenim ritmom gradskog života. Sarajevo je, po našem mišljenju, grad idealne veličine za život. Naime, dovoljno je veliki da u njemu ima mnogo toga za vidjeti i doživjeti, a opet je i dovoljno kompaktan da pješice ili biciklom putujemo na posao.  Ljepota življenja u ovom najljepšem gradu jeste što su mogućnosti odabira mjesta za život brojne, a da su pri tome zaista eventualni nedostaci zanemarivi.
Tako je u Sarajevu moguće živjeti u kući i imati vlastitu baštu, a biti vrlo blizu samog centra grada (link nekretnine). Moguće je živjeti u novoizgrađenoj ili renoviranoj nekretnini iz koje se pruža prelijep pogled na cijeli grad. Život u urbanoj, modernoj vili (Villa Terazza i Villa Adžemovića) nadomak grada – i to je moguće. Stan idealne kvadrature za porodicu koji u blizini ima svu potrebnu infrastrukturu i blizinu škole za vašu djecu ili stan u mirnom kraju grada – samo treba znati šta želite.
Naši agenti vjeruju da je Sarajevo grad čije nekretnine mogu zadovoljiti različite zahtjeve i potrebe kako pojedinaca tako i porodica. To je grad u kojem ljudi i nekretnine dijele zajedničku sudbinu – ne mogu jedni bez drugih. 
Bez obzira koje su vaše preferencije – kupovina stana na Dobrinji, kuće na Ilidži ili možda najam stana u Centru – predlažemo da kontaktirate naše agente, istinske zaljubljenike u Sarajevo, koji će vam prezentirati nekretnine iz naše trenutne ponude.
A vi koji planirate kupovinu nekretnine, ali niste donijeli konačnu odluku i želite prikupiti što više informacija, svakako predlažemo da pročitate naš Vodič za kupovinu nekretnine  


Izvori podataka: www.muzejsarajeva.ba i http://af.unsa.ba/pdf/publikacije/ZuljicCengicCakaric-SARAJEVOMETROPOLA.pdf