Uticaj pandemije virusa Covid-19 na tržište nekretninama

Kada su brojni ekonomski analitičari tokom 2019. godine davali prognoze razvoja industrijskih grana, kretanja trendova na tržištima i predviđali stope rasta, razloga da se 2020. godina dočeka sa velikim optimizmom bilo je dosta. Međutim, među brojnim indikatorima koji su bili uzeti u obzir, naravno nije bilo faktora zbog kojeg je čovječanstvo započelo živjeti novu vrstu svakodnevnice – one koja podrazumijeva fizičku distancu i nošenje maske – pandemije Covid-19.
Vrlo brzo nakon prvobitnog šoka zbog nastanka pandemije, karantena i promjene poslovanja u svim industrijama, pojavile su se brojne prognoze na sve moguće teme, pa tako i na temu uticaja pandemije na tržište nekretnina. Ipak, publikacija čije analize i predviđanja smo čekali i koju smatramo relevantnom iz više razloga objavljena je u tekućem mjesecu (juli 2020. godina). Radi se o  „Property Index Overview of European Residential Markets“ koje redovno objavljuje Deloitte, a ovogodišnje izdanje je deveto po redu. Analize i izvještaji obuhvataju 23 evropske zemlje, a među njima i BiH. Ovo je jedna od najvažnijih publikacija koja je izvor informacija za profesionalce, institucije i javnost. U nastavku ćemo podijeliti neke od zaključaka iznesenih u izvještajima publikacije kada je u pitanju uticaj pandemije na budućnost tržišta nekretninama.
Analitičari Deloitte-a prenose predviđanja brojnih stručnjaka da će ekonomska kriza koja slijedi biti najgora nakon velike ekonomske krize iz prošlog stoljeća. Ipak, iz perspektive tržišta nekretninama, kriza koja slijedi biti će znatno drugačija od posljednje velike krize koja je zadesila ovu industriju u periodu 2008. – 2010. godina.
Tadašnjoj krizi prethodio je čitav niz povezanih dešavanja i potrebno se vratiti još u 2000. godinu, kada zbog rasta broja nezaposlenih u SAD-u američka Centralna banka (FED) odlučuje provesti monetarnu ekspanziju smanjujući kamatnu stopu. Može se reći da su komercijalne banke svojim lošim poslovnim odlukama u narednim godinama dovele do ekspanzije loših kredita koji nisu bili osigurani odgovarajućim kolateralom, što je dovelo do niza posljedica na tržištu i naravno do finansijske krize.
Trenutni ekonomski pad ipak je potpuno drugačije prirode. Izazvan je pandemijom virusa, koji je vrlo vjerovatno nepovratno promijenio naše živote i način poslovanja. Značajan uticaj na ekonomski pad svakako su imale vlade zemalja čije odluke su direktno uticale na borbu protiv virusa, koja je u nekim zemljama bila uspješnija u odnosu na ostale. Također, stanje zdravstvenog sistema zemlje u ogromnoj mjeri ima efekat na posljedice pandemije, pa samim tim i na odluke koje vlada donosi.
Tržište nekretninama je sa početkom pandemije i uvođenjem mjera doživjelo potpunu stagnaciju. Mnoge transakcije koje su bile u ranim fazama kupoprodaje stavljene su na čekanje, novih ugovora je bilo jako malo. Do kraja godine očekuje se smanjen obim aktivnosti na svim tržištima u odnosu na prethodne godine, prvenstveno zbog velike nesigurnosti u razvoj ekonomskih i epidemioloških dešavanja.
Prema informacijama koje su analitičari Deloitte-a prikupili  u deset od ukupno 23 evropske zemlje, očekuje se dalja stagnacija cijena na tržištu nekretninama, te pad u broju transakcija. U šest zemalja očekuje se pad cijena, ali i cjelokupnog tržišta nekretninama. To su zemlje koje su najviše pogođene virusom, poput Velike Britanije, ili zemlje u kojima je tržište i ranije imalo sporiji rast (Mađarska). S druge strane, data su i određena optimistična očekivanja iz nekih zemalja koje očekuju dalji rast tržišta.

Prva bitna posljedica pandemije jeste značajan porast primjene novih tehnologija u prezentacijama nekretnina, poput virtualnih prezentacija, a očekuje se i pojava novih tehnoloških rješenja. Također, pandemija je uticala i na stavove ljudi kada je u pitanju vrsta nekretnina. Vrlo je moguće da će doći do porasta potražnje za kućama, odnosno da će se potražnja za nekretninama u gradu smanjiti u korist potražnje za nekretninama van grada. I na kraju, na razvijenim tržištima će se vrlo vjerovatno ubrzano uvesti elektronska verifikacija i validacija ugovora, odnosno odvijanje prodajnog procesa u virtualnoj stvarnosti.

Ono što je svakako bitno naglasiti jeste značajno drugačija pozicija banaka i finansijskih institucija, koja je u trenutnoj situaciji dosta povoljnija i stabilnija u odnosu na prethodnu finansijsku krizu. Iako su u nekim zemljama banke pooštrile kriterije za odobrenje kredita, važno je da nije bilo ekstremnih kretanja u nivou kamatnih stopa što može biti ohrabrujuće za investitore.

Naše viđenje cijele situacije i preporuka jeste da ipak ne trebamo biti pesimistični. Razloga za oprez svakako ima, ali kako su mudri ljudi rekli „svaka kriza je i prilika“. Bez obzira na sve izazove sa kojima ćemo se suočiti, agencija Stanpromet vjeruje da ljudi i nekretnine dijele zajedničku sudbinu i da ne mogu jedni bez drugih. Mi stvaramo svoje prilike, pratimo tržišne trendove i vjerujemo u bolje sutra.